HAKOM-ova 3. međunarodna konferencija "Pristupačna budućnost" otvorila brojna pitanja o pristupačnosti, ali i prilikama koje nudi umjetna inteligencija

Oko 1,3 milijarde ljudi na svijetu, a čak 15 posto europskog stanovništva i 17 posto stanovništva u RH, ima neki oblik invaliditeta. Što oni mogu očekivati od elektroničkih komunikacijskih usluga i primjene umjetne inteligencije?

ZAGREB, 12. lipnja 2024. - U Zagrebu je u srijedu, 12. lipnja, održana treća međunarodna konferencija Pristupačna budućnost u čijem su fokusu, kao i ranijih godina, bile teme rješavanja izazova s kojima se u modernom društvu suočavaju osobe s invaliditetom. Cilj održavanja konferencije bio je povezivanje kreatora politike i regulatora, industrije i medija te stručnjaka za standardizaciju i tehnologije s korisnicima, osobama s invaliditetom, ali i podizanje svijesti o ovoj temi u društvu. Osiguranje digitalne i fizičke pristupačnosti svima, u mrežnim djelatnostima koje regulira, primarni je cilj HAKOM-a, ali isto tako i dijeljenje znanja i iskustava i stvaranje sinergijskog učinka za veće pomake u društvu.
Konferenciju HAKOM već drugu godinu za redom organizira u suradnji s Poslovnim dnevnikom kao partnerom u projektu, a u sklopu konferencije organizirano je i završno događanje projekta „Iskustvo zlata vrijedi“ kojeg Poslovni dnevnik provodi od 2013. godine u suradnji s glavnim partnerom Zavodom za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom (ZOSI), udrugom Zamisli te pod pokroviteljstvom Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike, kojim se studentima s invaliditetom osigurava stjecanje radnog iskustva u vodećim hrvatskim tvrtkama.

U uvodnom dijelu konferencije predsjednik Vijeća HAKOM-a Tonko Obuljen, koji ove godine predsjeda i Tijelom europskih regulatora za elektroničke komunikacije (BEREC), naglasio je važnost osiguranja pristupačnosti i ulozi HAKOM-a. -Lani sam pozvao da uskočimo u vlak pristupačnosti, a ove godine nam je upravo vlak logo konferencije i u njemu je dosta mjesta zauzela umjetna inteligencija.
HAKOM od 2017. radi na pitanjima pristupačnosti i širimo djelovanje na sva područja kojima se bavimo. Već smo lani na BEREC-ovom forumu dionika imali panel o položaju korisnika s invaliditetom, a i ove godine ćemo preko naše radne grupe pokušati progurati nastavak tog djelovanja za osiguravanje pristupačnosti za osobe s invaliditetom, istaknuo je.

Vladimir Nišević, glavni urednik Poslovnog dnevnika naglasio je kako su i HAKOM i Poslovni dnevnik, kad su u pitanju osobe s invaliditetom, već prije nekoliko godina s riječi prešli na djelo. Kroz projekt Iskustvo zlata vrijedi 30-tak osoba je našlo stalno zaposlenje, a ova konferencija odličan je projekt suradnje, naveo je te pozvao i druge institucije da se priključe jer društvo zajedno može napraviti puno za osobe s invaliditetom. -To je populacija koja to zaslužuje, koja je u mnogočemu bolja od nas i zato treba jednake prilike, naveo je.

Darijo Jurišić, pravobranitelj za osobe s invaliditetom, u svom je govoru istaknuo kako u RH 17 posto ukupnog stanovništva čine osobe s invaliditetom. Zbog njih je važno razvijati rješenja koja će osigurati da prostori, proizvodi i usluge budu dostupni na jednak način. Važna je komunikacijska pristupačnost, a digitalna rješenja poboljšavaju iskustvo svim korisnicima pa i osobama s invaliditetom. Neosporno je kako je digitalna pristupačnost mnogima jedini prozor u svijet. Pristupačna budućnost već dugo nije samo želja, već i naša obveza. Lani je donijet značajan broj propisa za osobe s invaliditetom, njihova realizacija je moguća upravo zbog brojnih postupaka digitalizacije.

Ivan Vidiš, državni tajnik u Ministarstvu rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike govorio o mjerama i potporama te ulaganjima u zapošljavanje. - Moj je snažan dojam da se kvaliteta vlasti vidi u tome koliko se brine o onima koji su ranjivi i trebaju podršku. Imamo opsežan prostor unutar kojeg je potrebno napraviti iskorake. Koliko god je fokus na tržištu rada bitno je da su osobe uključene i sudjeluju u životu svoje zajednice. Iskustvo rada i uključenost u zajednicu je bitno za njihovu kvalitetu života. Sve snažniji je izlazak osoba s invaliditetom iz evidencije za nezaposlene. Trendovi su dobri, ali je potreban veći iskorak. Osobe s invaliditetom trebaju osiguranje cjelovitog paketa, bez nepremostivih kućica jer u suprotnom sve mjere neće biti iskoristive, poručio je.

U prvom dijelu konferencije govorilo se o ulozi nadležnih tijela i akademske zajednice u implementaciji pristupačnih elektroničkih komunikacijskih usluga.

O sukladnost uređaja govorila je Sabine Lobnig, direktorica komunikacija MWF-a (Mobile & Wireless Forum), međunarodnog udruženja tvrtki zainteresiranih za mobilne i bežične komunikacije, a čiji je jedan od glavnih projekata Global Accessibility Reporting Initiative (GARI). GARI-jeva misija je informirati korisnike o postojećim rješenjima pristupačnosti na današnjem tržištu i pomoći im prepoznati uređaje sa značajkama koje najbolje odgovaraju njihovim potrebama. GARI ima web stranicu putem koje se pomaže korisnicima pronaći proizvod za svoje potrebe, a mrežnoj stranici lako se pristupa i intuitivna je za korištenje. -Današnja tehnologija nudi proizvode koji su izrazito pristupačni, naši telefoni imaju preko 150 elemenata pristupačnosti. Problem je u tome što 90 posto korisnika to ne zna ili ne zna pronaći takve uređaje. Prije 16 godina naše su članice odlučile ujediniti sredstva i stvoriti jedinstven izvor informacija GARI, istaknula je te pozvala sve zainteresirane da joj se obrate za detaljna pitanja.

O uredskim AI alatima i osnaživanju produktivnosti govorio je prof. Mihael Mišo Mudrić s Pravnog fakulteta u Zagrebu, koji se umjetnom inteligencijom bavi posljednjih 10-tak godina. Govoreći o benefitima tehnologije, na praktičnom primjeru pokazao je kako funkcioniraju sustavi umjetne inteligencije te je ukazao na njihove prednosti i nedostatke. Oni nisu kognitivni, ne razumiju što ih se pita niti kakav izlazni sadržaj generiraju, a nisu im poznate ni društvene vrijednosti i norme, naveo je te je istaknuo nužnost ljudskog korektiva. - Ovakvi alati ubrzavaju radni proces, relativno konkretne informacije olakšavaju pripremu, naveo je te iskazao uvjerenje kako će sve profesije morati ubrzo koristiti ovakve alate kako bi povećale efikasnost.

O važnosti jednakih mogućnosti pristupa hitnim službama putem žurnih komunikacija govorio je Freddie McBride, direktor Europskog udruženja brojeva za hitne slučajeve (EENA - The European Emergency Number Association). Svjetska zdravstvena organizacija procjenjuje da 1,3 milijarde ljudi ima značajan invaliditet, a to je 16 posto svjetske populacije. U Europi je to oko 15 posto stanovništva, odnosno 100 milijuna ljudi. Poteškoće sa oštećenjem sluha ima 430 milijuna ljudi, neki se oblici invaliditeta stječu kasnije (nesreća ili bolest), a mogućnost nastanka povećava se s godinama. Zabrinjavajuće je što se mnoge žurne službe još uvijek mogu dobiti samo glasovnim pozivom, naglasio je te ukazao kako jako mali postotak pristupnih točka hitnog poziva (PSAP) ima multimedijske kanale pristupa. Kako bi komunikacija bila pristupačnija potrebno je PSAP-ove opremiti kako bi bilo moguće korištenje teksta, znakovnog jezika, videa i glasa.
Također, potrebno je i osposobljavanje osoblja za komunikaciju kroz korištenje različitih vrsta medija te zapošljavanje prevoditelja znakovnog jezika za video pozive, a oprema PSAP-a, javne mreže i uređaji krajnjih korisnika moraju imati kompatibilan i funkcionalan hardver i softver za podršku multimedijskim hitnim komunikacijama.

Daniel Casas iz Europskog foruma osoba s invaliditetom, predstavio je ovu organizaciju koja usko surađuje s europskim institucijama. Pristupačnost i jednak pristup su važni, tehnologija može osnažiti osobe s invaliditetom, ali ih može i isključiti iz društva. Elektroničke komunikacijske usluge izuzetno su važne u našem svakodnevnom životu, kazao je te je naveo kako su očekivanja korisnika s invaliditetom da komunikacijske usluge nadilaze tradicionalne glasovne pozive i omoguće druga sredstva komunikacije kao što su potpuni razgovor i tekst u stvarnom vremenu (kako u glavnoj komunikaciji tako i u hitnoj komunikaciji). Umjetna inteligencija ima važan potencijal za osobe s invaliditetom i njezine su koristi dobrodošle. Međutim, potrebno je pažljivo procijeniti rizike i moraju se uspostaviti odgovarajuće zaštitne mjere. Nužna je suradnja organizacija osoba s invaliditetom, pružatelja usluga i regulatora, naveo je.

Drugi dio konferencije bio je posvećen temama koje se odnose na suradnju akademske zajednice, regulatora i industrije, a s ciljem razmjene iskustva i planova radi postizanja veće pristupačnosti, ali i uporabe umjetne inteligencije. Ivo Majerski predstavio je program suradnje s akademskom zajednicom i HAKOM-ov program pristupačnosti koji je krenuo 2018. Istaknuo je ključne inicijative koje su dosad provedene; aplikaciju „Kviz“ za podizanje svijesti korisnika i razvijatelja pristupačnih aplikacija, poboljšanje pristupačnosti web stranica i mobilnih aplikacija uz metodologije za njihove izrade, igru „Susretnica“ za učenje i podizanje svijesti o ispravnom načinu komuniciranja, materijale za radionicu na temu osoba s invaliditetom za osnovne škole te povećanje pristupačnosti prilikom putovanja vlakom. Krajnji cilj HAKOM-a je, istaknuo je, pridonijeti stvaranju inkluzivnog društva u kojem svi imaju jednaku priliku koristiti se javnim uslugama.

Prof. dr. sc. Željka Car s FER -a predstavila je ovogodišnju suradnju i zajednički projekt FER-a i HAKOM-a. U ovoj godini nastavlja se raditi na inicijativama koje povećavaju pristupačnost i koje doprinose podizanju svijesti o potrebama osoba s invaliditetom i sa smanjenom pokretljivosti u našem društvu. Ovogodišnji projekt posebno će se usredotočiti na nastavak napora za postizanje pristupačnosti u željezničkom putničkom prijevozu, s naglaskom na komunikacijsku pristupačnost te istraživanje primjene generativnih modela strojnog učenja/umjetne inteligencije u svrhu povećanja pristupačnosti komunikacije u stvarnom vremenu s korisnicima s invaliditetom. Ovaj projekt nije samo korak naprijed u pristupačnosti, već i u korištenju naprednim tehnologijama, kako bi se svima osigurao jednak pristup informacijama i uslugama, istaknula je.

"Korištenje umjetne inteligencije (AI) za pristupačnost prilikom putovanja: SignAvatar - Speech to Sign Language Software", bila je tema izlaganja Đorđa Dimitrijevića, koji je sa svojim kolegama razvio softver SignAvatar, koji unosi veliku promjenu u živote ljudi s poteškoćama sluha jer prevodi govor u znakovni jezik. Trenutno ga koriste željeznice i zračna luka u Srbiji, a u planu je primjena u drugim državama. -Materinski jezik osoba s poteškoćama sluha je znakovni jezik, a nema direktnog prijevoda za sve i tomu pomaže naše rješenje. Razlike između jezika i glasovnog jezika postoje, a naše rješenje pomaže svakom putniku da dobije točnu informaciju, naveo je. 

Tijekom sesije održana je panel rasprava na temu Panel „AI i ja“, koju je moderirala Ana Smoljo (Carnet), a u kojoj su sudjelovali Alma Zulim (Udruga gluhih i nagluhih Istarske županije), Bruno Tot (Hrvatski savez slijepih), Marija Livajušić (Centar UP2DATE), Danijel Balažić (UPIT Osijek), Andrija Tabak (SUMSI), Renata Šimunko (Carnet).

Iz različitih perspektiva sugovornici su govorili o prednostima umjetne inteligencije. Istaknuta je mogućnost veće samostalnosti djece u školama, smanjena potreba za tumačima, detaljnije informacije na putovanjima, prevođenje teksta na znakovni jezik kod osoba s poteškoća sluha. Slabovidnim osobama pametni uređaji već olakšavaju život u znatnoj mjeri, moglo se čuti na konferenciji. Prednosti je jako putno, primjerice u virtualnim asistentima koji će moći ispričati što se događa i koji će biti videća pratnja.  Invalidska kolica mogu biti poput robot-taxija koji će voziti korisnika do krajnjeg odredišta. Prostor za inovacije je nepresušan i tu osobe s invaliditetom mogu dati veliki doprinos. Ništa nije nemoguće napraviti ako se pravilno postavi problem, istaknuto je.

U sklopu konferencije održana je i svečanost projekta Poslovnog dnevnika Iskustvo zlata vrijedi. Dodijeljena su priznanja i potvrde tvrtkama i institucijama te studentima odabranima za obavljanje prakse. Cilj ovog projekta je zapošljavanje te ravnopravno socijalno uključivanje u svakodnevni život mladih s invaliditetom iz perspektive institucija i poslodavaca. Projekt su predstavili Vladimir Nišević, glavni urednik Poslovnog dnevnika i Ivan Prgomet, ravnatelj ZOSI, koji ovaj projekt podržava od 2015. te mu je ovom prigodom uručena posebna zahvalnica. Svečano su dodijeljena priznanja i potvrde poslodavcima i studentima, a osam studenata s invaliditetom dobit će prigodu i ove godine obavljati stručnu praksu u hrvatskim tvrtkama, a to su AD Plastik, Glovo Hrvatska, HAKOM, HT, INA, Končar, Roto dinamic i SAFU.  

Panel na temu "Osobe s invaliditetom na hrvatskom tržištu rada - izazovi i prilike" moderirao je Saša Ćeramilac (AlJazeera Balkans), a u raspravi su sudjelovali Mirna Barbarić, (ZOSI), Damir Sertić, (Končar), Marina Cvirn Jurčec, (Roto dinamic), Ivana Kovačević Vukas, (HT), Goran Ferić, (INA), Željka Perić, (SAFU), Krešimir Mikulandra, (AD Plastik) i Nina Gluhak, (Glovo Hrvatska).

Poslodavci su govorili o motivima uključivanja u projekt, iskustvima koja su stjecali vremenom, a koja su odreda pozitivna. Sudjelovanjem žele utjecati na društvo u cjelini i podizati svijest o osobama s invaliditetom koji su sudionici tržišta rada. Na same natječaje inače ne pristiže puno prijava osoba s invaliditetom, no vidljiv je trend porasta zaposlenih. Ključ uspjeha leži u podršci poslodavaca i osoba zaduženih za podršku, a osobe s invaliditetom imaju vještine, njihov rad je pozitivno ocijenjen i odlaze na edukacije. Mnoge tvrtke imaju tradiciju zapošljavanja osoba s invaliditetom, a neki su se u projekt tek uključili.

U zaključnom dijelu konferencije ravnatelj HAKOM-a mr. sc. Miran Gosta naveo da usluge na tržištima koje HAKOM regulira moraju biti pristupačne apsolutno svima. Ne postoje rješenja koja će riješiti sve potrebe odjednom, ali njihovo rješavanje naša je obveza kao društva, naveo je te uputio zahvalnost suorganizatoru i partnerima, a posebno osobama s invaliditetima zbog kojih se ovaj parket i provodi. Istaknuo je kako uskoro stupa na snagu Zakon o zahtjevima za pristupačnost proizvoda i usluga koji donosi obveze operatorima i pružateljima usluga, a nova prava korisnicima. Do kraja godine uvode se dva nova savjetodavna mehanizma, savjetodavni mehanizam za pristupačnost u koji će biti uključene i osobe s invaliditetom te savjetodavni mehanizam za zaštitu djece i osoba starije životne dobi. Cilj je jačanje prava ranjivih skupina. Za ostvarenje pristupačne budućnosti bitna je suradnja, naveo je Gosta te najavio daljnju suradnju s ITU, Poslovnim dnevnikom i FER-om. Pozvao je i druge regulatore iz okruženja da podijele iskustva, posebno oko dijeljenja iskustava i razvoja aplikativnih rješenja.
 
-Cilj nam je prepoznavanje novih tržišnih trendova, praćenje mogućnosti uporabe AI i potreba korisnika, uključivanje osoba starije životne dobi u digitalnu eru elektroničkih komunikacija, naveo je Gosta te je istaknuo kako HAKOM aktivno podupire rad i promicanje proizvoda osoba s invaliditetom. Tržište poštanskih usluga također će biti uključeno u projekte pristupačnosti, najavio je.

Foto: Slavko Midzor, Pixsell