Orbite
Sateliti su smješteni u orbite ili putanje oko određenog nebeskog tijela, najčešće Zemlje. Geostacionarna Zemljina orbita (GEO) se osobito ističe zbog svojih jedinstvenih karakteristika. Ona leži u ravnini ekvatora na visini od 35786 km iznad Zemljine površine i posebna je po tome što sateliti u njoj imaju ophodnu periodu jednaku periodi okretanja Zemlje oko svoje osi te stoga satelit ostaje nepomičan u odnosu na Zemlju. Prednost ove orbite je u tome što zemaljske antene ne moraju pratiti satelit preko neba, nego mogu ostati nepomične i usmjerene prema poziciji na nebu na kojoj se satelit pojavljuje, a nedostatak je njena velika udaljenost koja uzrokuje kašnjenje signala pa neke primjene koje zahtijevaju prijenos i povratne informacije u stvarnom vremenu, poput glasovne komunikacije, nisu idealne. Najpoznatija primjena GEO satelita je za radiodifuziju televizijskog i radijskog signala.
Sve ostale orbite su negeostacionarne (NGSO), jer u odnosu na istu točku na Zemlji, sateliti mijenjaju svoj položaj na nebu. Najpoznatije među njima su niska Zemljina orbita (LEO) i srednja Zemljina orbita (MEO).
LEO orbita se nalazi na visinama između 200 i 2000 km, dok se MEO orbita nalazi na visinama između 8000 i 20000 km iznad Zemljine površine. Za omogućavanje kontinuirane komunikacije u ovim orbitama potreban je veći broj satelita, tako da jedan od satelita uvijek bude vidljiv na nebu za prijenos radiokomunikacijskih signala. Međutim, zbog svoje manje udaljenosti od Zemlje, sateliti u LEO ili MEO orbiti mogu komunicirati sa Zemljom s manjim kašnjenjem signala i manjom snagom nego što bi to bilo potrebno iz GEO orbite. U LEO orbiti se nalazi Međunarodna svemirska postaja (ISS), Hubble teleskop, a u današnje vrijeme je najpopularnija zbog mnoštva malih satelita, tzv. nanosatelita, koji se lansiraju u znanstvene, istraživačke i edukativne svrhe, kao i zbog globalnih kompanija poput SpaceX (satelitska mreža Starlink) ili Amazona (satelitska mreža Kuiper) koje planiraju omogućiti povezivanje na Internet putem nekoliko desetaka tisuća satelita.
MEO orbita je poznata po satelitima koji omogućavaju globalnu navigaciju (npr. GPS, Galileo i ostali), a u njoj se nalazi i O3b satelitska mreža koja pruža usluge širokopojasnog interneta, posebno na udaljenim lokacijama te u pomorskom i zračnom prometu.
Sve ostale orbite su negeostacionarne (NGSO), jer u odnosu na istu točku na Zemlji, sateliti mijenjaju svoj položaj na nebu. Najpoznatije među njima su niska Zemljina orbita (LEO) i srednja Zemljina orbita (MEO).
LEO orbita se nalazi na visinama između 200 i 2000 km, dok se MEO orbita nalazi na visinama između 8000 i 20000 km iznad Zemljine površine. Za omogućavanje kontinuirane komunikacije u ovim orbitama potreban je veći broj satelita, tako da jedan od satelita uvijek bude vidljiv na nebu za prijenos radiokomunikacijskih signala. Međutim, zbog svoje manje udaljenosti od Zemlje, sateliti u LEO ili MEO orbiti mogu komunicirati sa Zemljom s manjim kašnjenjem signala i manjom snagom nego što bi to bilo potrebno iz GEO orbite. U LEO orbiti se nalazi Međunarodna svemirska postaja (ISS), Hubble teleskop, a u današnje vrijeme je najpopularnija zbog mnoštva malih satelita, tzv. nanosatelita, koji se lansiraju u znanstvene, istraživačke i edukativne svrhe, kao i zbog globalnih kompanija poput SpaceX (satelitska mreža Starlink) ili Amazona (satelitska mreža Kuiper) koje planiraju omogućiti povezivanje na Internet putem nekoliko desetaka tisuća satelita.
MEO orbita je poznata po satelitima koji omogućavaju globalnu navigaciju (npr. GPS, Galileo i ostali), a u njoj se nalazi i O3b satelitska mreža koja pruža usluge širokopojasnog interneta, posebno na udaljenim lokacijama te u pomorskom i zračnom prometu.