Satelitske komunikacije
Općenito
Svemirske radijske komunikacije su svaka vrsta elektroničke komunikacije putem radijskih valova uz uporabu jedne ili više svemirskih postaja, ili jednoga ili više reflektirajućih satelita, ili drugih objekata u svemiru. Satelitske komunikacije podrazumijevaju povezivanje dvije ili više međusobno udaljenih lokacija na Zemlji ili u Zemljinoj atmosferi preko objekta u svemiru, tj. umjetnog satelita. U tu svrhu satelit treba moći samostalno primiti i odaslati radiokomunikacijske signale, a prema smjeru odašiljanja od Zemlje prema satelitu i obrnuto su i stvoreni pojmovi uzlazne (uplink) i silazne veze (downlink). Od prvog umjetnog satelita lansiranog u Zemljinu orbitu 1957. (Sputnik 1) pa do današnjih dana, satelitski komunikacijski sustavi doživjeli su izniman tehnološki napredak i postali globalno dostupni omogućavajući povezivost svakog kutka Zemlje. Komunikacijski sateliti koriste se za široki raspon usluga i primjena, kao što su telefonija, radiodifuzija televizijskog i radijskog signala, širokopojasni pristup Internetu, prijenos podataka, radioamaterske komunikacije, vojne primjene, istraživanje Zemlje i svemira, točno pozicioniranje, navigacija i mjerenje vremena, meteorološko promatranje i predviđanje prognoze vremena te mnoge druge.
Tehnološki napredak je omogućio da sateliti mogu pružiti širokopojasnu komunikaciju u bilo kojem dijelu svijeta, pogotovo na udaljenim i ruralnim područjima, bez potrebe za velikim ulaganjima u izgradnju zemaljske infrastrukture. Uz to, satelitska komunikacija je otporna na zemaljske prirodne katastrofe, poput potresa, poplava, orkanskih vjetrova ili tsunamija.
Satelitski sustavi se sve više koriste i za promatranje Zemlje i prikupljanje geoprostornih podataka. Tako prikupljeni podatci koriste se za predviđanje, upravljanje i učenje o mnogim različitim fenomenima koji utječu na Zemlju i njezine sustave i stanovnike, kao što su modeliranje klimatskih promjena, praćenje i predviđanje vremenskih prilika, praćenje distribucije ljudske i životinjske populacije, praćenje kretanja ledenjaka, porasta razine mora, kretanja divljih životinja i mnoge druge primjene.
Svemirske radijske komunikacije su svaka vrsta elektroničke komunikacije putem radijskih valova uz uporabu jedne ili više svemirskih postaja, ili jednoga ili više reflektirajućih satelita, ili drugih objekata u svemiru. Satelitske komunikacije podrazumijevaju povezivanje dvije ili više međusobno udaljenih lokacija na Zemlji ili u Zemljinoj atmosferi preko objekta u svemiru, tj. umjetnog satelita. U tu svrhu satelit treba moći samostalno primiti i odaslati radiokomunikacijske signale, a prema smjeru odašiljanja od Zemlje prema satelitu i obrnuto su i stvoreni pojmovi uzlazne (uplink) i silazne veze (downlink). Od prvog umjetnog satelita lansiranog u Zemljinu orbitu 1957. (Sputnik 1) pa do današnjih dana, satelitski komunikacijski sustavi doživjeli su izniman tehnološki napredak i postali globalno dostupni omogućavajući povezivost svakog kutka Zemlje. Komunikacijski sateliti koriste se za široki raspon usluga i primjena, kao što su telefonija, radiodifuzija televizijskog i radijskog signala, širokopojasni pristup Internetu, prijenos podataka, radioamaterske komunikacije, vojne primjene, istraživanje Zemlje i svemira, točno pozicioniranje, navigacija i mjerenje vremena, meteorološko promatranje i predviđanje prognoze vremena te mnoge druge.
Tehnološki napredak je omogućio da sateliti mogu pružiti širokopojasnu komunikaciju u bilo kojem dijelu svijeta, pogotovo na udaljenim i ruralnim područjima, bez potrebe za velikim ulaganjima u izgradnju zemaljske infrastrukture. Uz to, satelitska komunikacija je otporna na zemaljske prirodne katastrofe, poput potresa, poplava, orkanskih vjetrova ili tsunamija.
Satelitski sustavi se sve više koriste i za promatranje Zemlje i prikupljanje geoprostornih podataka. Tako prikupljeni podatci koriste se za predviđanje, upravljanje i učenje o mnogim različitim fenomenima koji utječu na Zemlju i njezine sustave i stanovnike, kao što su modeliranje klimatskih promjena, praćenje i predviđanje vremenskih prilika, praćenje distribucije ljudske i životinjske populacije, praćenje kretanja ledenjaka, porasta razine mora, kretanja divljih životinja i mnoge druge primjene.