Na drugoj međunarodnoj konferenciji ˝Pristupačna budućnost˝ predstavljena nova aplikativna rješenja

Raspravljalo se o ulozi regulatornih tijela u implementaciji pristupačnih elektroničkih komunikacijskih usluga, razmijenjena su iskustva i planovi oko veće pristupačnosti elektroničkih komunikacijskih usluga i željezničkog prijevoza putnika i dodijeljene nagrade Poslovnog dnevnika.

ZAGREB, 14. lipnja 2023. – U Zagrebu je u organizaciji Hrvatske regulatorne agencije za mrežne djelatnosti (HAKOM-a) i Poslovnog dnevnika održana druga međunarodna konferencija ˝Pristupačna budućnost˝, koja je okupila kreatore politika, regulatore, industrijske stručnjake, medije, tehnološke stručnjake i korisnike - osobe s invaliditetom, s ciljem provođenja rasprave o izazovima i rješenjima za poboljšanje digitalne i fizičke pristupačnosti.

Cilj konferencije i HAKOM-a kao regulatora tri važna tržišta, elektroničkih komunikacija te poštanskih i željezničkih usluga, nije samo povećati svijest o potrebi za digitalnom i fizičkom pristupačnošću za sve, već i inspirirati i informirati o najnovijim razvojima u ovom važnom području te promovirati univerzalni dizajn kao rješenje za mnoge izazove. U sklopu ovogodišnje konferencije održane su tri tematske sesije, na kojima se raspravljalo o ulozi regulatornih tijela u implementaciji pristupačnih elektroničkih komunikacijskih usluga, a razmijenjena su i iskustva i planovi između sudionika radi veće pristupačnosti elektroničkih komunikacijskih usluga i željezničkog prijevoza putnika.

Također, održana je i dodjela priznanja i potvrda tvrtkama i institucijama te studentima odabranima za obavljanje prakse u sklopu projekta Poslovnog dnevnika ˝Iskustvo zlata vrijedi˝ za 2023.

Tema pristupačnosti u elektroničkim komunikacijama bit će u fokusu hrvatskog predsjedanja BEREC-om
U uvodnom govoru predsjednik Vijeća HAKOM-a Tonko Obuljen istakao je kako HAKOM slijedeće godine predsjeda BEREC-om (Tijelom europskih regulatora mrežnih djelatnosti), a snažno će se založiti da tema pristupačnosti u elektroničkim komunikacijama bude jedna od ključnih tema hrvatskog predsjedanja. Bit će to prilika za sve nas da dodatno pridonosimo i utječemo na brzinu i pravac kojim se kreće opseg regulacije mrežnih djelatnosti na razini Europe, naglasio je u svom obraćanju Obuljen te je izrazio zadovoljstvo što su važnost konferencije prepoznala i brojna državna tijela čiji su predstavnici sudjelovali njenom radu. Dodao je i kako se ovogodišnja konferencija održava se u partnerstvu s Poslovnim dnevnikom jer zahtjeve pristupačnosti nije moguće ostvariti samostalno već isključivo koordiniranim sinergijskim djelovanjem. - Želimo promicati pristupačnost, pa razvijamo i naša pristupačna aplikativna rješenja, a ove smo godine konferenciju proširili i s željezničkim uslugama. – naveo je.

Vladimir Nišević, glavni urednik Poslovnog dnevnika, istaknuo je kako se Poslovni dnevnik prije 11 godina ˝ukrcao u vlak pristupačnosti˝ kroz društveno odgovorni projekt ˝Iskustvo zlata vrijedi˝, putem kojeg tradicionalno spaja studente s invaliditetom s poslodavcima s ciljem omogućavanja obavljanja praktičnog rada. Projekt je do sada omogućio praksu za preko 150 studenata u 40 tvrtki i institucija, a 20-tak je studenata nakon obavljene prakse dobilo priliku i za stalno zaposlenje. - Postigli smo da danas osobe s invaliditetom poslodavci više ne doživljavaju kao osobe na centrali ili porti već kao ravnopravne zaposlenike, istaknuo je.

Darijo Jurišić, zamjenik pravobraniteljice za osobe s invaliditetom naveo je kako je pristupačnost jedna od tri teme zbog koje im se najčešće obraćaju osobe s invaliditetom. U Hrvatskoj su 16 posto ukupnog stanovništva osobe s invaliditetom, a svaki šesti građanin EU-a susreće se s preprekama. Pristupačnost informacija je važna, to je pravo koje na jednak način treba biti dostupno svima, naglasio je.

Margareta Mađerić državna tajnica u Ministarstvu rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike navela je kako je jako važno što je HAKOM prepoznao ovu temu i zalaže se za osiguranje digitalne pristupačnosti. Ministarstvo i Vlada RH usmjereni su na poboljšanje uvjeta i unaprjeđenje zakonskih propisa i drugih strateških dokumenata. -Kordiniramo izradom Nacionalnog plana za razdoblje od 2021. do 2027., koji je najvažniji strateški dokument za osobe s invaliditetom, a njime se želi definirati niz ciljeva. Jedan od tih ciljeva je tema današnje konferencije. Danas na saborskim odborima, a sutra na saborskoj sjednici je Zakon o osobnoj asistenciji, koja napokon postaje zakonsko pravo, financira se iz proračuna i njime se osigurava pomoć osobi s invaliditetom, kazala je Mađerić koja je istaknula kvalitetnu suradnju s udrugama pri izradi zakona i pravilnika, a najavila je i Nacrt prijedloga zakona o inkluzivnom dodatku na kojem se intenzivno radi. Zbog svog zalaganja u projektu ˝Iskustvo zlata vrijedi˝ ovom joj je prigodom dodijeljena zahvalnica Poslovnog dnevnika.

Pristupačno okruženje, uloga regulatora i međusektorska suradnja
Prva sesija imala je fokus na ulozi regulatornih tijela u implementaciji pristupačnih elektroničkih komunikacijskih usluga, a u raspravi su sudjelovali Gordana Kulišić (HAKOM), dr. Cosmas Luckyson Zavazava iz Ureda za razvoj telekomunikacija ITU-a, Amela Odobašić iz Regulatorne agencije za komunikacije BiH i Indrė Jurgelionienė iz Regulatorne agencije za komunikacije Republike Litve.

Gordana Kulišić govorila je o obvezama operatora u RH, posebno osiguranju obvezne opreme za olakšavanje korištenja usluga osobama s invaliditetom te aktivnostima HAKOM-a na ovom području i propisima koje HAKOM donosi.  Dr. Cosmas Luckyson Zavazava iz Ureda za razvoj telekomunikacija ITU-a govorio je o važnosti digitalnih tehnologija te je istaknuo kako digitalna tranzicija treba obuhvatiti milijune stanovnika. Pristupačnost mora postati srž razvoja u svijetu, a potrebno se okrenuti digitalnoj budućnosti koja nam nudi novu pomoć, istakao je. Amela Odobašić pohvalila je HAKOM-ovu dosljednost pri regulaciji, a kao izvjestiteljica radne grupe koja se bavi pitanjima pristupačnosti ITU-a, navela je kako primjerice BIH na ovom području nije postigla mnogo, ali im Hrvatska, odnosno HAKOM, služi kao primjer kojim smjerom je potrebno ići. Donosioci odluka nalaze dosta izgovora zašto se određene odredbe ne mogu provoditi ne vodeći računa o činjenicama da osobe s invaliditetom ne mogu čekati.

Primjena odredbi je najvažnija, a regulatorna tijela moraju učiti koje su to potrebe s kojima se susreću osobe s invaliditetom i tek tada se može raditi na izradi zakonskih akata, navela je. Vlade i regulatorna tijela imaju ključnu ulogu i odgovornost, a imat će i veću jer će morati izvještavati EK o ispunjenosti obveza. Indrė Jurgelionienė predstavila je litavski pristup elektroničkim komunikacijama, regulatorno tijelo i uvjete vezane uz pristupačnost. Europski akt o pristupačnosti uveden je nedavno u nacionalno zakonodavstvo Litve i dio je njihovog Zakona o pristupačnosti proizvoda i usluga, a to je nešto što Hrvatsku tek očekuje, pa su ovom prigodom podijeljena iskustva. U Litvi su zadržani samo obvezni dijelovi direktive, a trenutno se vode razgovori s udrugama kako bi se vidjelo čime će se proširiti.

Međusektorska suradnja bila je tema druge sesije, a razgovaralo se o iskustvima i planovima koji mogu poboljšati suradnju između istraživačkih centara, akademske zajednice i industrije u području novih tehnologija za pristupačnost. U sklopu sesije održane su prezentacije Fakulteta elektrotehnike i računarstva i Fakulteta prometnih znanosti sa Sveučilišta u Zagrebu, ali i panel diskusija s predstavnicima udruga za osobe s invaliditetom u kojoj se raspravljalo o pristupačnosti putovanja vlakom. Izlaganje na temu ˝Primjeri softverskih inovacija koje olakšavaju pristupačnost u željezničkom putničkom prometu˝ održala je prof. dr. sc. Željka Car, sa zagrebačkog FER-a, koja je predstavila aplikativna rješenja koja su razvijena, a koja olakšavaju život osobama s invaliditetom prilikom kupnje karata i vožnje vlakom. Pristupačna rješenja olakšavaju život svima, a ne samo osobama s invaliditetom, istaknula je.

Katarina Mišura, studentica FER-a, predstavila je prototipnu aplikaciju zasnovanu na označivaču pozicije. Cilj aplikacije je dati korisniku informacije putem mobilnog uređaja o lokaciji, a implementirana je i navigacija, kako bi se korisnik mogao orijentirati i doći do odredišta. Također je implementirana i vibracija i tekstualne usluge. -To je univerzalni dizajn koji koristi svima. Digitalne tehnologije su moćan alat i kroz takva rješenja može se povećati pristupačnost. Potrebno je puno istraživanja potencijala tehnologija i uvijek u razvoju uključiti osobe s invaliditetom kako bi se aktivirale sve funkcionalnosti, jer osobe s invaliditetom imaju bolji uvid u svoje potrebe, naglasila je.

˝Asistivne tehnologije za pristupačno prometno okruženje˝ bila je tema izlaganja izv. prof. dr. sc. Marka Periše s Fakulteta prometnih znanosti Sveučilišta u Zagrebu, koji je predstavio ustroj fakulteta i Zavoda za informacijsko-komunikacijski promet. Kao voditelj Laboratorija za asistivne tehnologije naglasio je kako im je cilj uskladiti želje korisnika sa stvarnim stanjem i podići stupanj kvalitete života svim skupinama osoba s invaliditetom. Istraživanje mreža i sustava i implementacija usluga ono je čime se bave kao i istraživanje potreba korisnika. U početcima su primijetili jaz i neprihvaćanje onoga što im tehnologija pruža, a vremenom se svijest korisnika dosta promijenila, istaknuo je. Također, predstavljeni su projekti u koje je fakultet uključen, kao što je pametno raskrižje u Zagrebu i studija implementacije sustava informiranja putnika u željezničkom prometu, kao i prototip pametne narukvice.

Iskustva osoba s invaliditetom u željezničkom prometu
U panel raspravi o iskustvima osoba s invaliditetom prilikom korištenja željezničkih usluga svoja iskustva podijeli su Josip Koštan (CeDePe Zagreb), Dijana Vincek (Hrvatski savez gluhih i nagluhih), Marija Livajušić (Centar UP2DATE), Bruno Tot (Hrvatski savez slijepih), Suzana Kulišić (Udruga invalida rada Zagreba), Tatjana Varga (Spinalne ozljede Zagreb) i Denis Marijon (Savez SUMSI).

Kao nedostatci su istaknuti primjeri vožnje uz nedostatak podizne rampe, problemi s iskrcajima na drugim kolodvorima, nedovoljna edukacija djelatnika i loša komunikacija. Kao pozitivni primjer naglašen je novi niskopodni vlak, a kao prednost vlaka istaknuto je i postojanje toaleta i nove mogućnosti koje su uvedene u prilagođenim vagonima. Sudionici panel rasprave predstavili su svoje idealno putovanje vlakom na način kako ga oni zamišljaju, a da pri tomu nisu ograničeni brojnim barijerama koje im stoje na putu. Problemi postoje i oni su svakodnevni; najave na kolodvorima su tihe, vlakovi ne staju uvijek na istom mjestu, peroni su često dosta udaljeni, prebrzo se zatvaraju i otvaraju vrata. Pozitivne promjene se događaju, a jako je važna neprestana edukacija, osobito osoba koje su zaposlene u ustanovama koje rade s osobama s invaliditetom. Idealna je situacija da osoba može samostalno doći na kolodvor, kupiti kartu, doći do perona i ući u vlak, pronaći toalet i znati na koju je stanicu došla. 

Iskustvo zlata vrijedi
U sklopu konferencije održana je i ovogodišnja završna svečanost društveno odgovornog projekta ˝Iskustvo zlata vrijedi˝ Poslovnog dnevnika, a bila je to prigoda za upoznavanje studenata s poslodavcima, ali i za dodjelu priznanja onima koji su sudjelovali u projektu.

Glavni cilj projekta je podizanje razine svijesti unutar poslovne zajednice i društva u cjelini o problematici zapošljavanja te ravnopravnog socijalnog uključivanja u svakodnevni život mladih s invaliditetom i slabijeg imovinskog statusa. Na taj se način osobama u nejednakim startnim pozicijama želi omogućiti lakše uključivanje i ravnopravno sudjelovanje na tržištu rada.  Sudjelovanje državnih institucija i zavidnog broja tvrtki partnera pokazuje snagu i važnost samog projekta. Pravo na rad je jedno od temeljnih ljudskih prava, a cilj Poslovnog dnevnika je razbijanje stereotipa i predrasuda koje su u našem društvu nažalost još uvijek zastupljene. Na konferenciji je prikazan i film „Skriveni pupoljci boljeg društva“, koji problematizira poteškoće koje osobe s invaliditetom imaju prilikom zapošljavanja.  

Vladimir Nišević je prigodom dodjele nagrada, izjavio kako su napravljeni veliki pomaci kod zapošljavanja. U početku je to išlo teško, a sad je mnogo lakše. Ovaj projekt ima posebnu težinu i iznjedrio je izuzetne priče iz kojih se može puno naučiti. Svijest se mijenja, razni dijelovi društva se trude da stvari budu bolje, kazao je. Jasenka Sušec, pomoćnica ravnateljice za profesionalnu rehabilitaciju ZOSI, kojoj je također uručena nagrada, navela je kako Zavod za vještačenje i profesionalnu rehabilitaciju u ovom projektu sudjeluje od 2015. Promicanje svijesti o sposobnostima i doprinosu na tržištu rada osoba s invaliditetom ima veliku ulogu, a ovaj projekt za cilj ima upravo to. Ostvaruju se višestruki ciljevi; stjecanje iskustva u struci, razvijanje znanja i vještina, ali i konkurentnosti, a poslodavcima se osiguravaju kvalitetni zaposlenici. Vjerujemo da smo korak bliže ostvarenju cilja ravnopravnog uključenja osoba s invaliditetom na tržište rada, navela je.

Ove godine u renomiranim hrvatskim tvrtkama studenti su dobili priliku odraditi praksu, a zahvalnicu za sudjelovanje preuzeli su predstavnici AD Plastik-a, HAKOM-a, Hrvatskog Telekoma, INA-e, Roto Dinamica i Span-a u kojima će šest studenata stjecati vrijedno praktično iskustvo. Zahvalnica je uručena i Romanu Baštijanu iz udruge ˝Zamisli˝ koja sudjeluje u projektu od samih početaka. Na samom kraju konferencije održana je i panel rasprava „Zapošljavanje osoba s invaliditetom - danas i sutra“, a u raspravi su sudjelovali predstavnici tvrtki koje će ove godine kao poslodavci sudjelovati u projektu.

Osobe s invaliditetom su danas obrazovanije, situacija nikad nije idealna, puno je prostora za napredak, ali danas je mnogo lakše studirati. Primjerice samo u INA-i danas radi stotinjak osoba s invaliditetom, a pozitivna su iskustva s njihovim znanjima i vještinama stečenima tijekom obrazovanja. Fakulteti i poslodavci trebaju se još više umrežiti i biti u dijalogu, a kompetencije trebaju biti u prvom planu, međutim, istaknuto je i to kako se još uvijek  mali broj osoba s invaliditetom prijavljuje na natječaje.