Obilježen Dan sigurnijeg interneta: Poslana poruka o važnosti edukacije koja je potrebna svima – i djeci i roditeljima

Žrtve kriminalnih radnji sve češće su i stariji sugrađani, a u potrazi za boljim internetom ne smiju se zaboraviti prava djece.
 
ZAGREB, 6. veljače 2024. - Prigodom obilježavanja Dana sigurnijeg interneta Udruga Suradnici u učenju, HAKOM i CARNET - ov Nacionalni CERT održali su ovog utorka tematsku konferenciju “Potraga za boljim internetom”, s koje je poslana poruka o potrebi snažnije prevencije elektroničkog nasilja, zaštite osobnih podataka djece, stvaranja sigurnog virtualnog okružja te dostupnosti kvalitetnih internetskih sadržaja za djecu i mlade. Jedan od najvažnijih dana u kalendaru internetske sigurnosti okupio je brojne relevantne sugovornike, ali i nastavnike i učenike obrazovnih ustanova diljem Hrvatske kako bi se ukazalo na svakodnevnu potrebu zaštite djece i mladih.

U uvodnom obraćanju Miran Gosta, ravnatelj HAKOM-a, istaknuo je kako ova inicijativa obilježavanja postoji od 2004., a HAKOM se kao mrežni regulator priključio 2011. te od tada svake godine s brojnim partnerima, aktivno kroz razne događaje i kampanje, potiče sigurnost na internetu. U svakodnevnom radu HAKOM surađuje sa školama, udrugama i javnim ustanovama, a provodi se edukacija roditelja i učenika o sigurnom korištenju i odgovornom ponašanju. Informatička sigurnost do prije nekoliko godina nije u školama bila redovna tema, o njoj se malo govorilo, a danas srećom učitelji u školama djecu poučavaju odgovornom ponašanju, a lekcije o informatičkoj sigurnosti dostupne su i u udžbenicima. Internet ima ogroman potencijal, nudi prilike za edukaciju, informiranje i zabavu djece i mladih, a načini korištenja internetom neprestano se mijenjaju. Posljednjih godina najviše se koriste društvene mreže, a pojava generativne umjetne inteligencije predstavlja nove prilike, ali i opasnosti, naglasio je Gosta. 

Marina Dimić Vugec, voditeljica Odjela za upravljanje kibernetičkom sigurnošću - Nacionalnog CERT-a naglasila je kako se Dan sigurnijeg interneta danas obilježava u 190 zemalja diljem svijeta. Zaštita i sigurnost na internetu je izazovna tema, posebno za obrazovni i akademski sektor te je potrebno naći ispravna rješenja za prijetnje koje se najčešće događaju na internetu.

Darko Rakić, predsjednik udruge Suradnici u učenju istaknuo je kako ova udruga provodi aktivnosti u području odgovornog i promišljenog korištenja tehnologija već 15 godina. Sa školama rade na projektima, a u tijeku je veliki projekt Budi internet genijalac u koji je uključeno 50 škola. Cilj je upoznati učenike kako hrabrije koristiti tehnologije. Udruga je pri kraju realizacije projekta Digitalnog blagostanja kojim se želi osnažiti djecu i odrasle te su već pripremljeni digitalni sadržaji koji će im u tomu pomoći. Najveći projekt je online izazov Dabar, koji svake godine okupi i preko 40 tisuća djece, a čiji je cilj razvijanje kompetencija u logičnom promišljanju.

U tijeku je izrada Nacionalnog  programa za djecu u digitalnom okruženju za razdoblje od 2024. do 2026.

Ana Babić Pezo, savjetnica Pravobraniteljice za djecu kazala je kako digitalni svijet pruža mnogo mogućnosti, a svi dionici u sustavu zaštite moraju dati svoj doprinos. U tijeku je izrada Nacionalnog  programa za djecu u digitalnom okruženju za razdoblje od 2024. do 2026. te ćemo napokon dobiti dokument koji će regulirati ovo područje. Također, istaknula je kako Hrvatska napokon ima i krovno tijelo što do sada nije bio slučaj, a to je Središnji državni ured za demografiju i mlade te je ukazala na nedovoljnu razmjenu podataka i iskustava između institucija.

-Od nas se očekuje da uredimo nacionalne propise, osiguramo internet svoj djeci, uvedemo medijsku pismenost, uključimo djecu u izradu planova, osiguramo edukaciju djece i roditelja. - navela je te je pozvala nazočne da u potrazi za boljim internetom ne zaborave na prava djece i obvezu odraslih da ih nauče odgovornostima. Ne možemo, ako želimo pomoći djeci da ostvare prava, biti fokusirani samo na rizike. Sva dječja prava moramo poštivati jednako, u svim kontekstima. Internet može biti ključan u opasnim situacijama, prilikom obrazovanja i ostvarivanja zdravstvene skrbi. Digitalni svijet pruža mnogo mogućnosti, a svi dionici u sustavu zaštite moraju dati svoj doprinos. 

Pružanje podrške djeci i mladima za sigurnije odrastanje u digitalnom svijetu

Okrugli stol na temu „Pružanje podrške djeci i mladima za sigurnije odrastanje u digitalnom svijetu“, kojim je moderirala Lidija Kralj iz udruge Suradnici u učenju, okupio je brojne sudionike koji su razmijenili iskustva i informacije. U radu okruglog stola sudjelovali su Andrea Čović Vidović, voditeljica Predstavništva Europske komisije, Robert Tomljenović, zamjenik ravnatelja Agencije i predsjednika Vijeća Agencije za elektroničke medije, Tomislav Ramljak iz Centra za sigurniji internet, Tanja Zaninović iz HAKOM-a, Jakov Kiš iz CARNET-ova CERT-a, Anamarija Mladinić iz Agencije za zaštitu osobnih podataka, Neven Ricijaš iz Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i Bernard Gršić iz Središnjeg državnog ureda za razvoj digitalnog društva.

Andrea Čović Vidović, govoreći o Aktu o digitalnim tržištima, kazala je kako je to krovna legislativa kakva ne postoji nigdje na svijetu i EU može biti ponosna što je uspjela kreirati akt koji adresira same platforme. Odgovornost je i na platformama koje dopuštaju pojavljivanje sadržaja tako da je EK usmjerila pažnju da oni koji imaju mogućnost blokirati lažne i opasne sadržaje to i učine. U kolovozu su obveznici akta postali platforme s više od 45 milijuna korisnika, a uskoro će to biti i svi ostali, bez obzira na broj korisnika.

Blokiranje lažnih i opasnih sadržaja

-Velike kompanije koje žive od potrošača i zarađuje na njima trebaju poduzeti dodatne mjere zaštite, istaknuo je Tomislav Ramljak te je naveo kako je Centar već sad provjereni označivač te imaju mogućnost uklanjanja neprimjerenog sadržaja, a sada će to Akt o digitalnim tržištima sve dovesti na svoje mjesto. Pružatelji usluga trebaju podijeliti odgovornost na zaštiti djece, prevenciji zlostavljanja i kreiranju boljeg interneta. Žrtve kriminalnih radnji sve češće su i stariji sugrađani, upozorio je Ramljak te je najavio kako sredinom ožujka otvaraju edukacijski centar, a u svibnju i ured u Splitu, kako bi podršku mogli pružati svugdje.

Robert Tomljenović naglasio je važnost digitalne pismenosti te je istaknuo kako je potrebno stvoriti zdravi odmak od digitalnog okruženja i razvijati zdravi skepcitizam kroz propitkivanje. Također, najavio je i veliki projekt razvoja eksperimentalnog programa medijskog obrazovanja u školama.

Tanja Zaninović predstavila je novu, redizajniranu HAKOM-ovu brošuru pod naslovom „Vodič za siguran internet i nepromišljene surfere - Kako se zaštititi u svijetu interneta i mobilnih uređaja“, koja će se i ove godine naći u školskim učionicama i bit će razdijeljena djeci, mladima i njihovim roditeljima diljem Hrvatske. Brošura sadrži praktične i korisne savjete o opasnostima i sigurnosti na internetu, zaštiti privatnosti i osobnih podataka, načinu ponašanja i odgovornoj uporabi društvenih mreža, a dio je HAKOM-ovog programa informiranja djece i roditelja koji se od 2016. provodi suradnji s Ministarstvom znanosti i obrazovanja. Također, najavila je i webinare za roditelje. Edukacija, smatra, treba početi što ranije i to već u vrtićkoj dobi jer su jako mala djeca korisnici interneta, a društvena odgovornost svih nas je da digitalno okruženje učinimo sigurnim mjestom za svu djecu.

Jakov Kiš govorio je o aktivnostima koje provodi CARNET-ov Nacionalni CERT te o mjerama koje provode kako bi osigurali zaštitu određenih aplikativnih rješenja koja su u široj uporabi, a među kojima je i svima poznati e-Dnevnik. Najavio je također i CTF natjecanje - Hacknite, namijenjeno srednjoškolskim timovima.

Anamarija Mladinić govorila je o zaštiti osobnih podataka te je istaknula kako AZOP educira odgojno obrazovne ustanove na koji način obrađivati podatke djece. Također je istaknula kako u današnje vrijeme odrasli često nisu svjesni opasnosti, nasjedaju na lažne nagradne igre, objavljuju svoje podatke te su najčešće zapravo odrasle osobe i najveći problem. Zbog toga, smatra, najveće aktivnosti edukacije potrebno je usmjeriti na roditelje. Oni najčešće nepotrebno i prekomjerno objavljuju podatke svoje djece, a drugi gorući problem je je elektroničko nasilje kojega djeca najčešće niti ne prepoznaju.

Neven Ricijaš predstavio je preventivni program „Alati za moderno doba“, a riječ je o projektu koji se provodi 12 tjedana u školama. Projekt je izazvao velik interes, a ove će godine biti implementirati u 110 škola. Bernard Gršić istaknuo je kako je osnova prevencije edukacija. Mlađe generacije bolje koriste internetske alate, ali su i više izloženi riziku. Odrasli su s tehnologijom učili živjeti, a mladi ljudi su s njom rođeni. Tehnologije nam omogućuje da zarađujemo, na taj način se stvaraju društvene mreže, novi načini života i digitalna transformacija, ali to treba biti u kontroliranim uvjetima koji će nam omogućiti olakšavanje života. Edukacija, edukacija i edukacija - to je osnovni postulat, naglasio je.

Izazovi odrastanja u digitalnom svijetu

O izazovima i svemu onom što znaju za okruglim stolom na temu „Izazovi odrastanja u digitalnom svijetu“ govorila su djeca, a riječ je o učenicima iz osnovnih i srednjih škola diljem Hrvatske. Od njih se iz prve ruke moglo čuti koje društvene mreže koriste i s kojom svrhom, kako se ponašaju u razgovoru, na koji način ostavljaju digitalne tragove, kupuju li sigurno na internetu, na koji su način doživjeli pokušaje prevare i kako su se u takvim situacijama ponašali, kako prepoznati pokušaje prevara, lažne stranice i profile. Na poruke nepoznatih osoba ne treba odgovarati, potrebno je imati opciju privatnih profila, ne prihvaćati poruke nepoznatih osoba, paziti na gramatičku ispravnost rečenica i uvijek biti na oprezu - savjeti su to koje su podijelili svojim vršnjacima. Inače, panelisti ovog okruglog stola bili su Petra Brtan iz OŠ Novska, Gabriel Rakušić, učenik OŠ OŠ Matija Gubec, Piškorevci, Toni Firizin, učenik OŠ Grohote, otok Šolta, Marija Samsa, učenica OŠ Ivana Gorana Kovačića, Vrbovsko, Luka Haluška, učenik OŠ August Cesarec, Ivankovo, Paola Mikša, učenica OŠ Zdenka Turkovića, Kutjevo, Tijana Barlović, učenica Srednje škole Prelog, Lara Lukić, učenica Srednje škole Konjščina i Ema Pap, učenica Tehničke škole, Vinkovci. Moderatorica je bila Helena Valečić iz Udruge suradnici u učenju, a konferenciju je vodila Danijela Kodžoman iz HAKOM-a.

Drugi dio konferencije održan je online i obuhvatio je čitav niz korisnih tema, o kojima se više može vidjeti na poveznici.