Od 2024. sustavna procjena učinaka postaje standardan dio procesa donošenja odluka

Uspješan završetak projekta Procjene regulatornih učinaka HAKOM-u će omogućiti sustavan pristup kod procjene mogućih učinaka predložene regulacije ili politike prije njezine provedbe. HAKOM time postaje jedan od rijetkih EU regulatora koji sustavno provode procjenu.
 
ZAGREB, 10. studenoga 2023. - Ovog petka, 10. studenoga, u Zagrebu u Uredu za zakonodavstvo Vlade Republike Hrvatske održana je završna svečanost povodom završetka projekta „Jačanje kapaciteta za provedbu procjene učinaka propisa“, koji je Hrvatskoj regulatornoj agenciji za mrežne djelatnosti (HAKOM) i Uredu za zakonodavstvo Vlade Republike Hrvatske te tijelima državne uprave omogućio praktičnu primjenu procjene učinaka propisa, razvoj boljih propisa i donošenje optimalnih odluka u interesu građana i gospodarstva. Istovremeno je događanje bila i svečanost pokretanja nastavka projekta za Ured za zakonodavstvo vezanog uz jačanje primjene naknadne (ex-post) procjene učinaka.

Dio završenog projekta koji se bavio uvođenjem procjene učinaka u HAKOM-u imao je za cilj stvoriti praktičnu metodologiju i set alata za sustavnu procjenu regulatornog djelovanja na tržištima elektroničkih komunikacija, poštanskih usluga i prijevoza željeznicom te osigurati sustavan pristup procjene mogućih učinaka predložene regulacije ili politike prije njezine provedbe. Provedbom ovog projekta HAKOM se pridružuje trenutačno rijetkim regulatorima u Europskoj uniji koji se sustavno koriste Procjenom regulatornih učinaka (Regulatory Impact Assesment - RIA) u procesu donošenja važnih odluka, što je u svome izlaganju o projektu potvrdio i voditelj projekta Charalamposu Koutalakisu iz Deutsche Gesellschaft für Internationale Zusammenarbeit (GIZ): “U GIZ-u smo ponosni što smo pružili tehničku pomoć partnerskoj organizaciji HAKOM-u da postane prvi hrvatski regulator i jedan od rijetkih regulatora u Europi koji se sustavno koristi procjenom učinaka propisa za sve svoje odluke koje utječu na tržišta telekomunikacija, pošte i željeznice.”. U dijelu projekta Ureda za zakonodavstvo Vlade Republike cilj je bio razvoj zakonodavstva i metodologije za provedbu naknadne (ex-post) procjene učinaka propisa te jačanje kapaciteta tijela državne uprave za njenu praktičnu primjenu.
 
HAKOM će RIA-u u praksi provoditi od iduće godine
Pomoćnica ravnatelja HAKOM-a Ana Katalinić Mucalo ovom prigodom potvrdila je predanost učenju i rastu HAKOM-a kao organizacije: “Za nas, Procjena regulatornog utjecaja predstavlja ključni alat za postizanje veće predvidljivosti, transparentnosti i odgovornosti u donošenju odluka - temelj uravnotežene i odgovorne regulacije. Stoga s ponosom najavljujemo da će HAKOM od 2024. provoditi ovu praksu.”

Uvodne govore održali su visoki predstavnici uključenih organizacija: Mario Nava, generalni direktor Glavne uprave za potporu strukturnim reformama Europske komisije (DG REFORM-a), Zvonimir Savić, posebni savjetnik za ekonomska pitanja u Uredu predsjednika Vlade Republike Hrvatske, Heinz Hetmeier, zamjenik generalnog direktora za europsku politiku u njemačkom Saveznom ministarstvu gospodarstva i energije, Tilman Nagel, voditelj Odjela za Njemačku, Europu i Južni Kavkaz u GIZ-u te zamjenik predsjednika Vijeća Mislav Hebel, koji je istaknuo: “Ključna uloga koju Procjena učinaka propisa (RIA) igra u kreiranju politike u HAKOM-u je u potpunosti prepoznata te smo stoga otvoreno prihvatili ovaj transformacijski pristup. Time ćemo osigurati da naša provedba regulatornog okvira nije samo dosljedna, već i u skladu s nacionalnim ambicijama i standardima najbolje međunarodne prakse. Transformacija zahtijeva i promjenu iznutra pa smo već pokrenuli ključne strukturne prilagodbe i prilagodbe temeljene na ulogama, ali i formirali posebnu radnu skupinu koja osigurava multidisciplinarni pristup provedbe RIA-e u svim našim procesima”. Na kraju svog obraćanja g. Hebel je u ime HAKOM-a posebnu zahvalu uputio DG REFORM-u i Zinoviji Tsikalaki zbog konstantne potpore tijekom projekta i podrške iz Instrumenta tehničke pomoći Europske komisije, njemačkom Ministarstvu gospodarstva i zaštite klime za podršku i sufinanciranje projekta, Borisu Zeleniki i timu iz Ureda za zakonodavstvo Vlade Republike Hrvatske na izvrsnoj suradnji i razmjeni iskustava tijekom čitavog projekta, a posebna zahvalnost upućena je Charalamposu Koutalakisu i GIZ-u, koji su uspješno vodili ovaj projekt.