Održan HAKOM-ov "G Dan": Prvi hrvatski satelit u orbitu će početkom iduće godine

HAKOM-ova konferencija koja se bavi temama razvoja i primjene novih tehnologija u cijelosti je bila posvećena satelitskim komunikacijama.

ZAGREB, 5. lipnja 2023. – Tradicionalna HAKOM-ova konferencija "G Dan" održana je ovog ponedjeljka u Zagrebu, a okupila je brojne stručnjake, koji su došli čuti što se novoga događa u svijetu satelitskih komunikacija i doznati iz prve ruke kada se može očekivati lansiranje prvog hrvatskog satelita u orbitu. Nadolazeća, 2024. godina po tom pitanju puno obećava, a lansiranje satelita svakako bi trebalo potaknuti tehnološki razvoj Hrvatske i omogućiti stvaranje naprednog i prosperitetnog društva koje se zasniva na inovacijama, ali i popularizirati astronomiju i svemirske projekte te ojačati STEM znanosti i visokotehnološko poduzetništvo, moglo se čuti na konferenciji koja je tematski u cijelosti bila posvećena satelitskim komunikacijama. Sudionike konferencije je u ime HAKOM-a kao organizatora, pozdravio predsjednik Vijeća Tonko Obuljen.

CroCube – prva hrvatska kockica u svemiru u siječnju 2024.

Tvrtka Spacemanic i Društvo za edukaciju van okvira (EVO) pokrenuli su projekt izrade, programiranja i lansiranja prvog nanosatelita u orbitu. Za uspješnu misiju potrebno im je 130 tisuća eura, a u tijeku je crowdfunding kampanja. Očekuje se kako će satelit biti lansiran u siječnju iduće godine. Daniela Jović, direktorica tvrtke Spacemanic, kazala je kako su CubeSat standarizirani mali sateliti koji pružaju mogućnost personalizacije, a kockasti oblik nanosatelita savršeno odgovara našem najpoznatijem nacionalnom simbolu. Pratit će se i hrvatske boje sa crveno-bijelim kockicama, pa se i ova misija naziva – Prva hrvatska kockica u svemiru. CroCube će biti opremljen s dvije kamere i dva radijska primopredajnika, a misija mu je fotografirati površinu Zemlje s 550 km visine. Kretanje satelita moći će se pratiti na mrežnim stranicama, a ovaj satelit neće imati štetnih utjecaja na okoliš. Bit će smješten u nisku Zemljinu orbitu (LEO) i u cijelosti će izgorjeti  u atmosferi.

-Hrvatska još nema satelit u svemiru, a mi bi htjeli poslati jedan mase oko 1,1 kg. Sateliti su prije bili rezervirani samo za Vlade i vojske, a danas se smanjuju troškovi jer svi radimo isto. Satelit se složi u jedan dan, posloži kao lego kockice u kutijicu, ali dizajniranje i priprema je nešto dugotrajniji proces. Trudimo se u projekt uključiti što više hrvatskih subjekata, a na projektu rade tvrtke iz Slavonije, iz Čakovca i Zagreba. –kazala je Jović koja je nazočnima dočarala put koji jedan satelit prolazi od početka izrade do lansiranja. U siječnju 2024. putem mrežne stranice i mobilnih aplikacija građani će moći pratiti lansiranje satelita. Na ovom projektu radi 20-tak volontera. U Slovačkoj je, primjerice, prvi satelit lansiran 2017., a danas se tim poslovima bavi 40-tak tvrtki pa se takav industrijski zamah može očekivati i u Hrvatskoj.  

FERSat – prvi studentski satelit

FERSat projekt predstavio je doc. dr. sc. Josip Vuković s Fakulteta elektrotehnike i računarstva (FER) u Zagrebu. Riječ je o projektu, koji se provodi na Zavodu za komunikacije i svemirske tehnologije FER-a, u sklopu kojeg se planira izraditi i lansirati studentski satelit, a na ovom projektu angažiran je tim od 30-ak studenata. FER-ov satelit trebao bi također biti lansiran u orbitu, a tamo bi se prema planovima, na visini od 500 kilometara i s brzinom od oko 26 tisuća kilometara na sat, trebao i zadržati dvije i pol godine. Cilj FER-a je obrazovati inženjere kako bi oni mogli sudjelovati u svjetskoj svemirskoj industriji, a na ovom uglednom zagrebačkom fakultetu studentima se nude brojni kolegiji vezani uz svemirsku tehnologiju.

-Nisu samo velike države i korporacije prisutne u svemirskoj industriji nego i male države, a nama je cilj sudjelovati u tom razvoju. Želimo stvoriti bazu ljudi koji će raditi na takvim tehnologijama u Hrvatskoj, a kako bi bili relevantni i sami se bavimo razvojem i istraživanjem. Važno je povezivanje s industrijom, a kao posljedica svega povećava se i interes za STEM područja. – kazao je Vuković, koji je naveo i to kako su sateliti koji snimaju zemlju noću vrlo rijetki i skupi. Na FER-u se želi pratiti svjetlosno onečišćenje, razlučiti vrste izvora svjetlosti, a isto tako žele pratiti kako se sateliti kreću, zanimljivo im je svemirsko vrijeme, utjecaj na komunikacije.

NTN mreža u slučajevima ugroženosti zamijenila bi konvencionalnu zemaljsku infrastrukturu

Nezemaljske mreže (NTN - Non-Terrestrial Networks) su komunikacijske mreže s komponentama u svemiru i zraku, koje uključuju antenske platforme u stratosferi. Kako bi se novi oblici mreža integrirali u postojeće, različite komunikacijske tehnologije moraju biti koordinirane i upravljane. NTN mreža sa satelita mogla bi se koristiti za uspostavu povezanosti s korisničkim telefonima kod kriznih situacija i u slučajevima ugroženosti zamijenila bi konvencionalnu zemaljsku infrastrukturu. U Puli je takva veza uspješno testirana  kada je mobilna usluga pružena iz stratosfere bila povezana preko satelita u veljači 2023. i tada je postignuta brzina od 200 Mbit/s. O primjeni i testiranju NTN mreža (Non-Terrestrial Networks) govorio je Marko Lasić iz Hrvatskog Telekoma. Govoreći o testiranju koje je provedeno u Puli, kazao je kako je cilj testiranja bio u jako kratkom vremenu ostvariti pokrivanje, kako bi se u neželjenim situacijama pomoglo unesrećenima i olakšalo spašavanje. Zrakoplov je podignut na visinu od 14 kilometara s montiranom baznom stanicom te je pokrivao površinu radijusa 15 kilometara. Koristio se satelit kao link prema zrakoplovu i on je odradio značajnu ulogu jer je na taj način vrlo lako ostvariti pokrivanje na tlu. Bazna stanica bila je postavljena unutar zrakoplova, a na dnu su bile pričvršćene antene.  U konkretnom slučaju postojao je definiran krug i visina leta. Zakon trenutno zabranjuje ovakav samostalan let bez pilota pa je cijelo vrijeme bio prisutan pilot. Iako je ideja jednostavna sama realizacija bila je izazovna, kazano je.

IRIS² - nova europska infrastruktura za otpornost, međusobno povezivanje i sigurnost putem satelita

Philipp Scheidemann, stručnjak za aplikacije iz Agencije Europske unije za svemirski program (EUSPA) ovom je prigodom predstavio je projekt IRIS² (Infrastructure for Resilience, Interconnectivity and Security by Satellite), novu europsku infrastrukturu za otpornost, međusobno povezivanje i sigurnost putem satelita. Riječ je o projektu koji bi trebao osnažiti ulogu Europe kao prave svemirske sile. Implementacija IRIS² očekuje se 2024., kada će biti isporučene početne usluge, a puna operativna sposobnost očekuje se do 2027. IRIS² predstavljat će novi svemirski stup za digitalnu, otpornu i sigurniju Europu te će poticati europsku konkurentnost i društveni napredak. S razvojem najsuvremenijeg sustava povezivanja, Europa će ponuditi poboljšane komunikacijske kapacitete državnim i poslovnim korisnicima. Sustav će podržati veliki broj vladinih aplikacija, uglavnom u domenama nadzora (npr. granica), upravljanja kriznim situacijama (npr. humanitarna pomoć) te povezivanja i zaštite ključnih infrastruktura (npr. sigurne komunikacije za veleposlanstva EU). Također će omogućiti aplikacije za masovno tržište uključujući mobilni i fiksni širokopojasni satelitski pristup, satelitski kanal za B2B usluge, satelitski pristup za transport, ojačane mreže putem satelita i satelitske širokopojasne veze i usluge temeljene na oblaku. Omogućit će daljnji razvoj širokopojasne veze velike brzine i besprijekorne povezanosti diljem Unije, uklanjanje mrtvih zona u komunikaciji i povećanje kohezije na teritorijima država članica te omogućiti povezanost zemljopisnih područja od strateškog interesa izvan Unije.

Uloga HAKOM-a kao regulatora

Marijan Globan iz HAKOM-a predstavio je pregled satelitskih komunikacija i međunarodni regulatorni okvir za satelitske komunikacije te je ponudio odgovore na pitanja kako pristupiti resursima, na koji način ostvariti uporabu radiofrekvencijskog spektra, kakve prilike imaju nerazvijenije zemlje i hoće li takve zemlje njihov komadić svemira čekati kad budu imali dovoljno financijskih sredstava za uključiti se.
-Sve zemlje svijeta imaju osiguran pristup. Postoji plan za satelitsku radiodifuziju kojim je osiguran naš resurs u geostacionarnoj orbiti koji pokriva Hrvatsku, Mađarsku, Slovačku i Češku. Svaka zemlja ima osiguran resurs za pokrivanje svoje zemlje. Pokrivanje tako male zemlje ne bi bilo isplativo pa je ostavljena mogućnost osiguravanja pokrivanja kroz regionalnu suradnju. Za pristup planu za fiksnu satelitsku službu procedura je pokrenuta 2020., rok je osam godina za njen završetak, pa i tu očekujemo osiguravanje resursa.- kazao je Globan te je dodao kako će se i na Svjetskoj radiokomunikacijskoj konferenciji koja će se održati krajem ove godine aktivno pokušati promijeniti, odnosno pojednostaviti obveze međunarodnog usklađivanja za zemlje koje žele pristupiti planu. Važno je istaknuti kako je HAKOM u drugoj polovici 2021. pokrenuo izmjene i dopune Pravilnika o uvjetima dodjele i uporabe radiofrekvencijskog spektra s ciljem definiranja regulatorne procedure za lansiranje hrvatskog satelita koje su 1. siječnja 2022. godine stupile na snagu. HAKOM će i dalje pružati svu moguću regulatornu potporu prilikom pokretanja procedure za upis satelitske mreže u Glavni međunarodni upisnik radijskih frekvencija (MIFR) Međunarodne telekomunikacijske unije (ITU).

Panel rasprava ˝Satelitske komunikacije i neprekinuta povezivost˝

Na samom kraju konferencije održana je panel rasprava na temu ˝Satelitske komunikacije i neprekinuta povezivost˝ u kojoj su sudjelovali Daniela Jović (CroCube), Josip Vuković (FER), Davorin Domitrović (Nokia) i Hrvoje Hadžić (Ericsson Nikola Tesla). Sudionici rasprave izložili su svoja mišljenja o tomu koja je svrha satelita, ima li njihovo lansiranje znanstveni doprinos i kako industrija gleda na satelitske komunikacije. Također, razgovaralo se o izazovima, utjecaju na okoliš i rješavanju svemirskog smeća. Zaključak je kako je svemirska industrija ˝japanski brzi vlak˝, koji donosi značajnu dobit, bitna je brza reakcija fakulteta vezano za obrazovanje,  iako već sada imamo stručnjake, a Hrvatska ogroman potencijal. Postoji regulativa i programi, a Hrvati se već sada mogu prijaviti na neke pozive Europske komisije.