Održana konferencija na temu izrade i provedbe voznog reda u željezničkom prijevozu
U Hrvatskoj dnevno prometuju 632 putnička i 102 teretna vlaka. Kako uspješno organizirati održiv vozni red za sve njih, pogotovo u uvjetima mnogobrojnih radova na hrvatskim prugama, bilo je osnovno pitanje o kojem se razgovaralo na konferenciji.
ZAGREB, 14. ožujka 2024. - Na zagrebačkom Znanstveno-učilišnom kampusu Borongaj u organizaciji HAKOM-a i Saveza za željeznicu održana je konferencija na temu „Po kojem voznom redu vozimo?“. Cilj konferencije bio je potaknuti otvoreni dijalog među dionicima tržišta željezničkog prijevoza, za čije poslovanje je presudan kvalitetan željeznički vozni red, a u dijalog uključiti i znanstvenu zajednicu, javna tijela i jedinice lokalne samouprave. U ime organizatora nazočne su pozdravili prof. dr. sc. Mladen Nikšić, predsjednik Saveza za željeznicu i Tonko Obuljen, predsjednik Vijeća HAKOM-a.
-Svjesni smo važnosti željeznice za gospodarski rast RH, na što utječu aktivnosti dionika, ali i naši postupci prilikom donošenja odluka. U dosadašnjem radu HAKOM je nastojao, a tako će biti i nadalje, identificirati teme te poticati ovakve skupove gdje dionici tržišta mogu izreći svoja iskustva, zadovoljstvo kao i nezadovoljstvo određenim procedurama i gdje zajedno možemo potaknuti raspravu u cilju pronalaženja rješenja na zadovoljstvo svih.- uvodno je istaknuo predsjednik Vijeća HAKOM-a.
U 2023. u Hrvatskoj je bilo 19 željezničkih prijevoznika u teretnom prijevozu, od kojih je 13 bilo aktivno, dok su u putničkom danas registrirana dva prijevoznika. Svi oni se susreću s različitim izazovima na tržištu, a jedan od bitnih je i izvršenje voznog reda. Stručna znanja vezano za vozni red i kvalitetnu uslugu postoje, ne samo u krugovima akademske zajednice, već i kod samih prijevoznika, upravitelja infrastrukture pa čak i tijelima javne uprave, no potrebno je uskladiti te sfere i suradnjom osigurati prijeko potrebni razvoj prijevozne usluge.
U prvom dijelu konferencije održane su prezentacije o načinu planiranja voznog reda, mogućim novim načinima izrade voznog reda te o izazovima s kojima se susreće upravitelj infrastrukture. Svoja znanja prenijeli su i predstavnici akademske zajednice s Fakulteta prometnih znanosti te HAKOM-a koji se osvrnuo na vozni red iz perspektive regulatornog tijela. O planiranju voznog reda na hrvatskoj željezničkoj mreži govorio je član Uprave HŽ infrastrukture Subhi Tawfiq, o taktnom voznom redu prof. dr. sc. Borna Abramović, a o standardima povezanosti i planiranju prijevoznih željezničkih mreža predavač na Sveučilištu Sjever Ante Klečina. O voznom redu iz perspektive regulatornog tijela govorio je Ivica Škrtić, viši stručnjak iz HAKOM-a.
Nakon prezentacijskog bloka, održana je panel rasprava koja je potaknula brojna pitanja, a u kojoj su sudjelovali predsjednik Saveza za željeznicu prof. dr. sc. Mladen Nikšić, član Uprave HŽ Infrastrukture Darko Barišić, predsjednik Uprave HŽ Putničkog prijevoza Željko Ukić, direktor ENNA Transporta i član Uprave ENNA Logica Petar Glavaš te direktor Rail Cargo Carrier - Croatia i predsjednik Koordinacije željezničkih prijevoznika koja djeluje unutar HUP-a, Milan Brkić.
Na konferenciji je, među ostalim, istaknuta važnost voznog reda u putničkom prijevozu s posebnim naglaskom na točnost, učestalost i dobru povezivost svih važnih čvorova koji putnicima osiguravaju veze za nastavak putovanja, dok je u teretnom prijevozu važno uspostaviti stabilne trase vlakova između luka i graničnih prijelaza, što je izuzetno teško u ovo vrijeme velikih infrastrukturnih radova. Za putnički prijevoz postoji alternativa supstitucije autobusima, no te alternative za teretni nema, stoga je bitna učestala i kvalitetna koordinacija između prijevoznika i upravitelja infrastrukture. Prijevoznici ističu problem planiranja zatvora pruga i nedostatak mjesta za privremeno zaustavljanje vlakova. Ističu potencijal zagrebačkog Ranžirnog kolodvora koji bi bilo potrebno pripremiti i za nadolazeće radove na infrastrukturi kao ključno mjesto prijema i otpreme vlakova. Također, napomenuto je kako često izostaje komunikacija prema putnicima što je ključno kod radova na pruzi, kada se organizacija prijevoza mijenja i putnicima nije više dostupna razina usluge i kvaliteta koju su imali prije radova.
-Da bismo imali brzu, modernu i efikasnu željeznicu opravdana su sva gradilišta koja trenutno imamo diljem naše željezničke mreže. Da, kratkoročni problemi zbog radova jesu kašnjenja vlakova, smanjene brzine, posebne regulacije prometa, ali bez toga nema dugoročnog boljitka. Izrada voznog reda u takvom kontekstu je golemi izazov, ali ulažemo sve napore kako bismo zadovoljili sve uključene dionike. Nastojimo osluškivati bilo i prijevoznika i putnika i izvođača radova. Naravno da ponekad ne uspijevamo udovoljiti svim zahtjevima. Puno rada je pred nama, no zahvaljujući upravo tome ne sumnjam da će vozni red po kojemu vozimo biti točan, pouzdan i na zadovoljstvo sviju. Do tada svi moramo imati malo strpljenja i razumijevanja. - kazao je Darko Barišić.
-Za teretne prijevoznike vozni red je okvirni plan koji moramo imati da bismo uopće koristili infrastrukturne kapacitete. Nažalost, stanje infrastrukture je takvo da o održivosti voznog reda u teretnom prometu možemo samo maštati. Brojna radilišta, zatvori pruga, lagane vožnje, kvarovi uređaja za osiguranje cestovnih prijelaza, kvarovi vučnih vozila, čekanje na graničnom kolodvoru Tovarnik i slično, u pravilu znače lančani poremećaj u izvršenju voznog reda. Osim toga, tržište je prilično turbulentno tako da je danas teško ugovarati prijevoze željeznicom koji bi bili stabilni i trajali dulje vrijeme i tako bili dobra podloga za naručivanje redovitih trasa, odnosno za izradu pouzdanog voznog reda teretnih vlakova.- istaknuo je Milan Brkić.
Sa gledišta znanosti o željezničkom prometu i načinima izrade i realizacije voznoga reda, prof. dr.sc. Borna Abramović rekao je to da se vozni red planira za korisnika (putnike i robe), a ne planira se za kretanje vlakova i osoblja.
-Vozni red osnovni je dokument organizacije željezničkog prometa i prolazi kroz tri jednostavne faze: (1) planiranje, (2) izvršenje i (3) analiza. U fazi planiranja moraju se prikupiti želje korisnika te vozni red prilagoditi korisniku u najvećoj mogućoj mjeri. U fazi izvršenja voznog reda on se mora poštovati te u slučaju izvanrednih situacija minimalizirati kašnjenja. Ako su kašnjenja redovita onda ili je vozni red loše planiran ili je vozni red loše izvršen. Bilo koji od tih razloga zapravo potvrđuje nesposobnost planiranja i(li) provedbe voznog reda, odnosno ignoriranje korisnika. U fazi analize potrebno je na dnevnoj razini utvrditi razlike između planiranog i izvršenog voznog reda te, ako postoje razlike, žurno djelovati da se sljedeći dan takvi poremećaji u voznom redu ne ponavljaju. U ovoj fazi je moguće da se vozni red vrati na početak, odnosno da se ponovo planira. Vozni red je stvarni plan kojem željeznica mora ponuditi izvrsnu uslugu prijevoza svom korisniku (putnicima i robi) i, u konačnici, svaki korisnik će zadovoljstvo kvalitetom usluge, u prvom redu, temeljiti na točnosti izvršenja voznog reda. Točnost je ogledalo željeznice.- zaključio je Abramović.
Zaključno, sudionici su se složili da je samo zajedničkim naporima svih dionika moguće izraditi kvalitetni vozni red kao osnovicu kvalitetne usluge presudne za poslovanje tržišta željezničkih usluga, a posljedično i kao pomoć u razvoju gospodarstva i boljih demografskih trendova.
ZAGREB, 14. ožujka 2024. - Na zagrebačkom Znanstveno-učilišnom kampusu Borongaj u organizaciji HAKOM-a i Saveza za željeznicu održana je konferencija na temu „Po kojem voznom redu vozimo?“. Cilj konferencije bio je potaknuti otvoreni dijalog među dionicima tržišta željezničkog prijevoza, za čije poslovanje je presudan kvalitetan željeznički vozni red, a u dijalog uključiti i znanstvenu zajednicu, javna tijela i jedinice lokalne samouprave. U ime organizatora nazočne su pozdravili prof. dr. sc. Mladen Nikšić, predsjednik Saveza za željeznicu i Tonko Obuljen, predsjednik Vijeća HAKOM-a.
-Svjesni smo važnosti željeznice za gospodarski rast RH, na što utječu aktivnosti dionika, ali i naši postupci prilikom donošenja odluka. U dosadašnjem radu HAKOM je nastojao, a tako će biti i nadalje, identificirati teme te poticati ovakve skupove gdje dionici tržišta mogu izreći svoja iskustva, zadovoljstvo kao i nezadovoljstvo određenim procedurama i gdje zajedno možemo potaknuti raspravu u cilju pronalaženja rješenja na zadovoljstvo svih.- uvodno je istaknuo predsjednik Vijeća HAKOM-a.
U 2023. u Hrvatskoj je bilo 19 željezničkih prijevoznika u teretnom prijevozu, od kojih je 13 bilo aktivno, dok su u putničkom danas registrirana dva prijevoznika. Svi oni se susreću s različitim izazovima na tržištu, a jedan od bitnih je i izvršenje voznog reda. Stručna znanja vezano za vozni red i kvalitetnu uslugu postoje, ne samo u krugovima akademske zajednice, već i kod samih prijevoznika, upravitelja infrastrukture pa čak i tijelima javne uprave, no potrebno je uskladiti te sfere i suradnjom osigurati prijeko potrebni razvoj prijevozne usluge.
U prvom dijelu konferencije održane su prezentacije o načinu planiranja voznog reda, mogućim novim načinima izrade voznog reda te o izazovima s kojima se susreće upravitelj infrastrukture. Svoja znanja prenijeli su i predstavnici akademske zajednice s Fakulteta prometnih znanosti te HAKOM-a koji se osvrnuo na vozni red iz perspektive regulatornog tijela. O planiranju voznog reda na hrvatskoj željezničkoj mreži govorio je član Uprave HŽ infrastrukture Subhi Tawfiq, o taktnom voznom redu prof. dr. sc. Borna Abramović, a o standardima povezanosti i planiranju prijevoznih željezničkih mreža predavač na Sveučilištu Sjever Ante Klečina. O voznom redu iz perspektive regulatornog tijela govorio je Ivica Škrtić, viši stručnjak iz HAKOM-a.
Nakon prezentacijskog bloka, održana je panel rasprava koja je potaknula brojna pitanja, a u kojoj su sudjelovali predsjednik Saveza za željeznicu prof. dr. sc. Mladen Nikšić, član Uprave HŽ Infrastrukture Darko Barišić, predsjednik Uprave HŽ Putničkog prijevoza Željko Ukić, direktor ENNA Transporta i član Uprave ENNA Logica Petar Glavaš te direktor Rail Cargo Carrier - Croatia i predsjednik Koordinacije željezničkih prijevoznika koja djeluje unutar HUP-a, Milan Brkić.
Na konferenciji je, među ostalim, istaknuta važnost voznog reda u putničkom prijevozu s posebnim naglaskom na točnost, učestalost i dobru povezivost svih važnih čvorova koji putnicima osiguravaju veze za nastavak putovanja, dok je u teretnom prijevozu važno uspostaviti stabilne trase vlakova između luka i graničnih prijelaza, što je izuzetno teško u ovo vrijeme velikih infrastrukturnih radova. Za putnički prijevoz postoji alternativa supstitucije autobusima, no te alternative za teretni nema, stoga je bitna učestala i kvalitetna koordinacija između prijevoznika i upravitelja infrastrukture. Prijevoznici ističu problem planiranja zatvora pruga i nedostatak mjesta za privremeno zaustavljanje vlakova. Ističu potencijal zagrebačkog Ranžirnog kolodvora koji bi bilo potrebno pripremiti i za nadolazeće radove na infrastrukturi kao ključno mjesto prijema i otpreme vlakova. Također, napomenuto je kako često izostaje komunikacija prema putnicima što je ključno kod radova na pruzi, kada se organizacija prijevoza mijenja i putnicima nije više dostupna razina usluge i kvaliteta koju su imali prije radova.
-Da bismo imali brzu, modernu i efikasnu željeznicu opravdana su sva gradilišta koja trenutno imamo diljem naše željezničke mreže. Da, kratkoročni problemi zbog radova jesu kašnjenja vlakova, smanjene brzine, posebne regulacije prometa, ali bez toga nema dugoročnog boljitka. Izrada voznog reda u takvom kontekstu je golemi izazov, ali ulažemo sve napore kako bismo zadovoljili sve uključene dionike. Nastojimo osluškivati bilo i prijevoznika i putnika i izvođača radova. Naravno da ponekad ne uspijevamo udovoljiti svim zahtjevima. Puno rada je pred nama, no zahvaljujući upravo tome ne sumnjam da će vozni red po kojemu vozimo biti točan, pouzdan i na zadovoljstvo sviju. Do tada svi moramo imati malo strpljenja i razumijevanja. - kazao je Darko Barišić.
-Za teretne prijevoznike vozni red je okvirni plan koji moramo imati da bismo uopće koristili infrastrukturne kapacitete. Nažalost, stanje infrastrukture je takvo da o održivosti voznog reda u teretnom prometu možemo samo maštati. Brojna radilišta, zatvori pruga, lagane vožnje, kvarovi uređaja za osiguranje cestovnih prijelaza, kvarovi vučnih vozila, čekanje na graničnom kolodvoru Tovarnik i slično, u pravilu znače lančani poremećaj u izvršenju voznog reda. Osim toga, tržište je prilično turbulentno tako da je danas teško ugovarati prijevoze željeznicom koji bi bili stabilni i trajali dulje vrijeme i tako bili dobra podloga za naručivanje redovitih trasa, odnosno za izradu pouzdanog voznog reda teretnih vlakova.- istaknuo je Milan Brkić.
Sa gledišta znanosti o željezničkom prometu i načinima izrade i realizacije voznoga reda, prof. dr.sc. Borna Abramović rekao je to da se vozni red planira za korisnika (putnike i robe), a ne planira se za kretanje vlakova i osoblja.
-Vozni red osnovni je dokument organizacije željezničkog prometa i prolazi kroz tri jednostavne faze: (1) planiranje, (2) izvršenje i (3) analiza. U fazi planiranja moraju se prikupiti želje korisnika te vozni red prilagoditi korisniku u najvećoj mogućoj mjeri. U fazi izvršenja voznog reda on se mora poštovati te u slučaju izvanrednih situacija minimalizirati kašnjenja. Ako su kašnjenja redovita onda ili je vozni red loše planiran ili je vozni red loše izvršen. Bilo koji od tih razloga zapravo potvrđuje nesposobnost planiranja i(li) provedbe voznog reda, odnosno ignoriranje korisnika. U fazi analize potrebno je na dnevnoj razini utvrditi razlike između planiranog i izvršenog voznog reda te, ako postoje razlike, žurno djelovati da se sljedeći dan takvi poremećaji u voznom redu ne ponavljaju. U ovoj fazi je moguće da se vozni red vrati na početak, odnosno da se ponovo planira. Vozni red je stvarni plan kojem željeznica mora ponuditi izvrsnu uslugu prijevoza svom korisniku (putnicima i robi) i, u konačnici, svaki korisnik će zadovoljstvo kvalitetom usluge, u prvom redu, temeljiti na točnosti izvršenja voznog reda. Točnost je ogledalo željeznice.- zaključio je Abramović.
Zaključno, sudionici su se složili da je samo zajedničkim naporima svih dionika moguće izraditi kvalitetni vozni red kao osnovicu kvalitetne usluge presudne za poslovanje tržišta željezničkih usluga, a posljedično i kao pomoć u razvoju gospodarstva i boljih demografskih trendova.
Za sve dodatne informacije molimo kontaktirajte:
Hrvatska regulatorna agencija za mrežne djelatnosti (HAKOM)
- Ulica Roberta Frangeša-Mihanovića 9
- 10110 Zagreb
- Tel: +385(0)1 700 70 07
- Faks: +385(0)1 700 70 70
Novinarski upiti postavljaju se na službenoj web stranici HAKOM-a na adresi: www.hakom.hr
O Hakom-u
HAKOM - Hrvatska regulatorna agencija za mrežne djelatnosti – osigurava pretpostavke za ravnopravno tržišno natjecanje, stabilan rast i prostor za inovacije na tržištima elektroničkih komunikacija te poštanskih i željezničkih usluga. HAKOM štiti interese korisnika i osigurava mogućnost izbora usluga po prihvatljivim cijenama, određuje održive konkurentne uvjete operatorima, davateljima poštanskih usluga i željezničkim prijevoznicima uz pravedne uvjete za povrat ulaganja te pruža podršku ekonomskom rastu, javnim uslugama i kakvoći života u RH primjenom suvremenih tehnologija. Strateški ciljevi HAKOM-a su unaprjeđenje regulacije tržišta elektroničkih komunikacija te željezničkih i poštanskih usluga, podržavanje rasta ulaganja i inovacija u tržišta, učinkovita uporaba ograničenih resursa, ubrzani rast širokopojasnih usluga, velika ponude komunikacijskih, željezničkih i poštanskih usluga, zaštita i informiranje korisnika, izgradnja učinkovitog i sveobuhvatnog informacijskog sustava, određivanje i ugradnja učinkovitih procesa te stjecanje multidisciplinarnih stručnosti i znanja u području reguliranja tržišta.