Projekt 5G-ADRIA: Povezivanje Slovenije i Hrvatske za digitalnu i sigurnu budućnost
ZAGREB, 14. lipnja 2024. - Na posebnom događaju održanom 13. lipnja u Otočcu u Sloveniji, istaknuti stručnjaci, uključujući Milana Berliča (Telemach Slovenija), Danijelu Bistrički Morović (Telemach Hrvatska), Jaku Gorišeka (DARS), Tomija Mlinara (Fakultet elektrotehnike UL) i Nenada Šlibara (OIV), predstavili su studiju koja uključuje rezultate istraživanja i buduće korake vezano uz Projekt 5G-ADRIA.
Studija je osmišljena kao temelj za razvoj budućih mreža i usluga koje će poboljšati protočnost prometa, sigurnost na cestama, komunikaciju među vozilima te smanjiti zastoje i nesreće. Fokus projekta je na povezivanju sjevernojadranskih luka Kopra i Rijeke, a koridor se proteže od Kopra kroz Ljubljanu do graničnog prijelaza Bregana te nastavlja kroz Hrvatsku do Zagreba i Rijeke. U Sloveniji koridor obuhvaća 207 km autoceste, dok u Hrvatskoj pokriva 171 km.
Jedan od ključnih ciljeva studije je analiza mogućnosti uvođenja povezanog i automatiziranog prometa (CAM) s naglaskom na sigurnost, protočnost i poboljšanu komunikaciju među vozilima. Implementacija zahtijeva gušću pokrivenost 5G mrežom, visok kapacitet prijenosa podataka, nisku latenciju i visoku pouzdanost usluga. To postavlja temelje za visokokapacitetne mreže koje će omogućiti napredne aplikacije za autonomna vozila. Dodatno, razmatrani su i aspekti e-zdravlja, mobilnosti, transporta, pametnih gradova i održivog razvoja, s ciljem smanjenja emisija CO2 i čišćeg okoliša.
Projekt je podijeljen na tri scenarija. Prvi scenarij uključuje korištenje 5G mreže za pružanje informacija o prometu i stanju na cestama. Drugi scenarij se odnosi na bolju povezanost i bržu reakciju u slučaju kritičnih događaja poput prometnih nesreća. Treći scenarij, očekivan za pet godina, predviđa autonomna vozila koja komuniciraju međusobno i s infrastrukturom, zahtijevajući latenciju u milisekundama.
Financijska ulaganja su ključna za realizaciju projekta, što potvrđuju svi uključeni stručnjaci. Potrebna su značajna sredstva, a očekuje se podrška Europske unije za sufinanciranje. Složen zakonodavni okvir također predstavlja izazov koji treba prevladati za uspješnu implementaciju projekta. Izrada studije financira se EU sredstvima iz programa CEF Digital.
Telemach, kao inicijator pozitivnih promjena, igra ključnu ulogu u postizanju ciljeva postavljenih Digitalnim kompasom za digitalnu transformaciju EU do 2030. godine. Predsjednik Uprave Telemacha Hrvatska, Adrian Ježina, istaknuo je da kroz inovativne zajedničke projekte možemo izgraditi digitalnu i održivu budućnost. Tomislav Čizmić, predsjednik Uprave Telemacha Slovenija, naglasio je da projekt ne donosi samo tehnološki napredak, već i širi društveni i gospodarski razvoj regije.
Ova prekogranična suradnja između Slovenije i Hrvatske postavit će temelje za buduće tehnološke i gospodarske projekte, čime će se stvoriti povezanija i naprednija prometna infrastruktura koja će doprinijeti digitalnoj transformaciji regije.
Za sve dodatne informacije molimo kontaktirajte:
Hrvatska regulatorna agencija za mrežne djelatnosti (HAKOM)
- Ulica Roberta Frangeša-Mihanovića 9
- 10110 Zagreb
- Tel: +385(0)1 700 70 07
- Faks: +385(0)1 700 70 70
Novinarski upiti postavljaju se na službenoj web stranici HAKOM-a na adresi: www.hakom.hr
O Hakom-u
HAKOM - Hrvatska regulatorna agencija za mrežne djelatnosti – osigurava pretpostavke za ravnopravno tržišno natjecanje, stabilan rast i prostor za inovacije na tržištima elektroničkih komunikacija te poštanskih i željezničkih usluga. HAKOM štiti interese korisnika i osigurava mogućnost izbora usluga po prihvatljivim cijenama, određuje održive konkurentne uvjete operatorima, davateljima poštanskih usluga i željezničkim prijevoznicima uz pravedne uvjete za povrat ulaganja te pruža podršku ekonomskom rastu, javnim uslugama i kakvoći života u RH primjenom suvremenih tehnologija. Strateški ciljevi HAKOM-a su unaprjeđenje regulacije tržišta elektroničkih komunikacija te željezničkih i poštanskih usluga, podržavanje rasta ulaganja i inovacija u tržišta, učinkovita uporaba ograničenih resursa, ubrzani rast širokopojasnih usluga, velika ponude komunikacijskih, željezničkih i poštanskih usluga, zaštita i informiranje korisnika, izgradnja učinkovitog i sveobuhvatnog informacijskog sustava, određivanje i ugradnja učinkovitih procesa te stjecanje multidisciplinarnih stručnosti i znanja u području reguliranja tržišta.